Nedeljko Glamočak za za sarajevske medije...

Autor: Slaven Šubara / Datum: 11.04.2017. 20:42

O složenim političkim odnosima, stanju u javnim preduzećima i funkcionisanju Saveza za promjene govori Nedeljko Glamočak, narodni poslanik SDS-a.

Od oktobra se, najprije zbog referenduma o Danu RS-a, lokalnih izbora, pa do već odbačenog zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije, u Republici Srpskoj ne spuštaju tenzije između pozicije i opozicije. Može li se zaključiti da su politička prepucavanja i teme od kojih se ne živi dominantna preokupacija političara?

- Pa, upravo tako. Sve ove krupne teme bile su za jednokratnu upotrebu i one su eksploatisane na način da je svaka dala rezultat tamo gdje se to i očekivalo, ali ne u interesu sadržaja samih tema. Niti je to bilo u interesu Dana RS-a, jer sve se to moglo riješiti promjenom zakona bez referenduma, ali je i sam referendum došao u pitanje. Ispostavilo se da je više štićen referendum nego Dan Republike Srpske.

Kao što je i priča o reviziji trajala nekoliko dana i pala je, što je bilo i za očekivati zbog nepoštivanja procedura u BiH, na samom ulazu u sud, ali je digla ponovo tenzije, na, tako da kažem, neživotnim stvarima. A životni problemi se ne rješavaju ni u RS-u ni u BiH i to je ono što razlikuje opoziciju od pozicije. Pozicija bježi od životnih problema u neka druga područja, dok mi stalno insistiramo na temama od kojih zavisi život svakog građanina pojedinačno.

Ništa bolja situacija nije ni na državnom nivou. Zbog revizije, ali i latentnog sukoba suprotstavljenih političkih blokova u RS-u, blokiran je rad institucija, pa je pitanje može li zbog toga do narednih opštih izbora zemlja stajati u mjestu?

- Bojim se da će nas sve ovo uvući u izbornu spiralu, jer predizborna kampanja nije ni prestajala i kako se bude približavala 2018. godina, ona će se sve više zahuktavati. Za očekivati je da će već koncem ovog ljeta rasti i političke tenzije, s ciljem dodvoravanja glasačima i sve će se više skretati pažnja s realnih problema. Kao što rekoh, taj problem revizije presude je maltene blokirao sistem u BiH, a sama tužba prošla je kroz prste tada vladajućih političara. Ako se ovo stanje bude proteglo, a vjerovatno hoće do 2018. godine, dođe li do prekompozicije stranaka u vlasti, njima će trebati najmanje pola mandata da se vrate u normalan kolosijek. I onda za dvije godine idu lokalni izbori. Problemi su u Federaciji zbog odnosa i nadležnosti kantona, u RS-u je ogromna centralizacija vlasti i dodatni problem je što kompletnu vlast, dakle, i Vladu i Narodnu skupštinu kontroliše predsjednik RS-a.

Poseban problem su javna preduzeća, koja listom, uključujući čak i Elektroprivredu, bilježe gubitke u poslovanju i koja su godinama suočena s prekomjernim stranačkim zapošljavanjem. Izrazito teška situacija je u Željeznicama RS-a. Ko je odgovoran za takvo stanje?

- Prije svega, uprave javnih preduzeća koje su vezane za političke partije, a koje su bez obzira na njihovu sposobnost dovele javna preduzeća dovde gdje danas jesu. I prije nekoliko godina izmjenama Krivičnog zakona pokušala se utvrditi odgovornost direktora javnih preduzeća, koja ne isplaćuju plate i doprinose. A sada imamo apsurdnu situaciju u Željeznicama, gdje ljudi štrajkuju zbog neisplata plata, drugih prava, doprinosa i niko u skladu s članom 226. Krivičnog zakona RS-a ne poziva direktora na odgovornost. Onda dođe predsjednik RS-a i to riješi pozivom na piće. A šta će biti sutra, prekosutra, hoće li se i dalje odlaskom na piće sve rješavati? Tako, zbog uticaja politike, umjesto da budu zamajac privrede, javna preduzeća postaju balast za cijeli sistem. Opstaju na politici zaduživanja i srljaju u dužničko ropstvo.

U RS-u iz dana u dan svjedočimo štrajkovima radnika. Oni, istina, nisu masovni, jer radnici rijetko izlaze na ulicu, no jesu li unatoč tome mogući socijalni nemiri?

- Mislim da se socijalni nemiri ovdje guše strahom koji je uliven u ljude. I to je strah od svega i svačega. Ljudi se plaše ratnim sjećanjima, dizanjem međunacionalnih tenzija, optužbama za izdajništvo, poslušništvo. Jer što se tiče socijalnog stanja u nekom uređenijem sistemu, na sceni bi već odavno bili socijalni buntovi. Međutim, mi smo područje gdje je sve kontrolisano, a onda tu je i javni servis RS-a, s kojeg se stalno šalje poruka da se ovdje dobro živi. Do kada će sve to trajati i kako će završiti, ni sam ne znam, ali i oni koji sve kontrolišu moraju biti svjesni da će sve to u jednom trenutku kulminirati na način koji je najlošiji za sve.

Vi ste na početku razgovora već napomenuli da i Vladom i Narodnom skupštinom upravlja predsjednik. Da li je Republika Srpska dovedena u apsurdnu situaciju da, mimo ustavnih ovlaštenja, predsjednik na sebe preuzima ingerencije za koje nije nadležan?

- Ovdje imamo problem da predsjednik RS-a mandat daje osobama koje će ga slušati, a ne osobama koje su sposobne. Tu se gubi nit između zakonodavne, predstavničke i izvršne vlasti.

I sama Narodna skupština se već odavno svela na protočni bojler Vlade. Izvršna vlast najmanje radi svoj posao, baveći se gašenjem svakodnevnih požara, jer ne zna šta će je ujutro dočekati. Vlast je u RS-u koncentrisana u rukama predsjednika.

Od lokalnih izbora prošlo je dovoljno vremena da se Savez za promjene oporavi od poraza. No, čini se da proces konsolidacije opozicije ide dosta sporo i da svi čekaju da se okončaju unutarstranački izbori u SDS-u kako bi se krenulo dalje.

- SDS je, kao najveća opoziciona stranka u RS-u, i lider u Savezu za promjene oko kojeg je okupljena ostala opozicija. I koncept koji smo mi postavili i u kampanji za lokalne izbore bio je realan i podržan od građana, a to je i potvrđeno na mitingu koji smo održali da bi se to promijenilo u samoj kampanji. Mislim da su nacionalne tenzije oko referenduma i Dana RS-a dovele do ovakvog rezultata. Kao najvećoj stranci u Savezu za promjene, SDS-u je i fakturisana najveća odgovornost za izborni rezultat. Predsjednik stranke je podnio ostavku, a stranka je ušla u unutrašnju reorganizaciju koja još traje i do kraja maja će se okončati. Savez za promjene će i na opštim izborima nastupiti jedinstveno, dogovoriće se pozicije i kandidati i neće tu biti ništa spektakularno, odnosno propast Saveza kako to ova vlast priželjkuje. Što se tiče manjih stranaka, i na prošlim izborima pojedine stranke su se, poput SRS-a Milanka Mihajlice, nalazile na listi SDS-a i taj potencijal će opstati zajedno, bilo u jednoj partiji bilo u okviru Saveza za promjene. I prelazak Adama Šukala iz Napredne Srpske u klub PDP-a rezultat je unutarstranačkih izbora u toj stranci, no to je sve ostalo unutar Saveza.

Autor teksta: Slaven Šubara

Slaven Šubara

Iza mene je deset godina iskustva i rada u najboljim elektronskim medijima u regionu. Koristim najsavrmenije tehnike i mogućnosti koje danas pružaju internet i socijalne mreže. Dokaz za to je i portal ispred Vas koji koristi sopstveni CMS prilagođen potrebama KVoruma. Moja parola je rad, red, disciplina, srce, ruke, lopata. Samo znanjem i stalnim radom na sebi možemo ići naprijed. I sve najbolje stvari u životu tek treba da se dese, ni manje ni više već spontano…