Stojana Župljanina, nakon moždanog udara, zatvorski ljekari liječili kafetinom

Ponovo je aktuelizovana sumnja u kvalitet liječenja zatvorenika Haškog tribunala. Posljednji je primjer Stojana Župljanina, koji je u samo mjesec dana imao dva moždana udara u haškoj ćeliji. Za to vrijeme, haški ljekari liječili su ga tabletama protiv glavobolje.

Najnovija žrtva da li nemarnosti haških ljekara je i bivši načelnik Centra službe bezbjednosti u Banjaluci Stojan Župljanin. Nakon više od mjesec dana bolova i neprespavanih noći, doktori su shvatili da je Župljanin imao dva moždana udara. Do tada su, kaže njegov sin Mladen, nekoliko puta odbijali zahtjev da bude pregledan od strane srpskih doktora, a istovremeno ga liječili tabletama za smirenje i protiv glavobolje.

"Kada smo podnijeli zahtjev da bude pregledan od strane naših doktora, u Hagu su rekli da to ne mogu realizovati prije nove godine, a zahtjev smo podnijeli odmah nakon prvog moždanog udara jer smo shvatili da je nešto ozbiljno", priča Mladen Župljanin.

Ništa bolja situacija nije ni sa generalnom Ratkom Mladićem. Njegov sin Darko kaže da mu se zdravstveno stanje nije ni malo popravilo nakon što je preživio tri moždana udara. Od tribunala su tražili dozvolu da ga krajem idućeg mjeseca pregledaju srpski doktori. Odgovor još nisu dobili.

"Ono što je najnovije je da su u Hagu konačno priznali da nam ipak nisu dali sve dokumente o njegovom zdravstvenom stanju-snimcima glave i srca i to je poprilično veliki skandal", kaže Darko Mladić.

Trojica Srba su umrla u toku postupka, petorica nakon puštanja na privremenu slobodu i petorica za manje od godinu dana nakon premještanja u drugu pritvorsku jedinicu. Svi zbog lošeg zdravstvenog stanja i neadekvatnog bolničkog liječenja tokom boravka u Haškom pritvoru.

"Očigledno je da se u pritvorskoj jedinici Hasškog tribunala ne pruža adekvatna zdravstvena zaštita koju oni moraju da pruže u skladu sa Statutom Haškog tribunala, a na kraju krajeva i evropskim zatvorskim pravilima", ističe Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

Osuđeni Srbi kaznu izdržavaju u 12 od 17 država sa kojima je Haški tribunal potpisao sporazum. Najviše ih je u Danskoj i Estoniji, a zatvorenici su i u Njemačkoj, Italiji, Austriji, Norveškoj, Španiji i Francuskoj.